Kroz godine istraživanja o sreći, psiholog Norman Bredburn je 1969. godine objavio „Strukturu psihološkog blagostanja“, tekst koji se pokazao izuzetno važnim i revolucionarnim, predstavljajući preteču pozitivne psihologije. Ova grana psihologije teži unapređenju energetskih resursa i potencijala pojedinca.
Norman je, čak i prije rođenja pokreta pozitivne psihologije, prepoznao da sreća ne dolazi samo eliminiranjem negativnih emocija, već zahtijeva aktivno stvaranje pozitivnih iskustava.
Kvalitet društvenog života utječe na razinu sreće
Prema Bredburnovim istraživanjima, primijećeno je da srećniji ljudi obično imaju kvalitetniji društveni život od drugih. Među najčešćim pozitivnim iskustvima spadaju upoznavanje novih ljudi, stvaranje prijateljstava, putovanja, te susreti s prijateljima.
Naučiti nešto novo doprinosi našoj sreći
Prema Bredburnu, svakodnevno učenje novih stvari čini nas sretnijima. Ljudi koji su radoznali češće su otvoreni za otkrivanje novih spoznaja, što ih čini zadovoljnijima. Savladavanje novih znanja jača samopouzdanje i hrani duh.
Prihodi nisu presudni za dobrobit
Bredburn je zaključio da prihodi ne igraju ključnu ulogu u blagostanju, osim u slučaju ozbiljnih ekonomskih poteškoća. Kvalitetno vrijeme možete provesti čitajući knjigu, uživajući sa porodicom ili igrajući društvene igre.
Obrazovanje povećava sreću (ali ne previše)
Analizirajući demografske podatke, Bredburn je otkrio da je 26% odraslih sa obrazovanjem osmog razreda sebe opisalo kao veoma srećno u poređenju sa 37% maturanata i 39% diplomiranih studenata. Razlika koja nije previše izražena, ali ipak značajna, po njegovom mišljenju odnosi se na veće mogućnosti koje imaju obrazovaniji ljudi.
Rad na pozitivnosti čini vas srećnijim
Bredburn je tvrdio da eliminisanje negativnih emocija iz života ne utiče na nivo sreće . Na primer, ako osoba eliminiše osećaj panike, kao rezultat toga neće doživeti zadovoljstvo. Prema njegovom mišljenju, upravo iz tog razloga nije dovoljno raditi na negativnim emocijama da bi se osećali bolje, već i samostalno razvijati pozitivne emocije.
Izvor:sensa
