Svako se povremeno nađe u situaciji gdje posegne za lažima, bilo da bi zaštitio sebe ili druge od neugodne istine. No, jeste li razmišljali o tome kako laganje može utjecati na samopouzdanje? Nedavna studija ukazuje na to da laganje izaziva negativne emocionalne reakcije i nosi visoku cijenu.
Znamo kako se osjećamo kad otkrijemo da nas netko laže – ljutito, razočarano, bespomoćno, preplavljuje nas osjećaj izdaje… Međutim, malo istraživanja fokusiralo se na to kako se osjeća osoba koja izgovara laž. Nova studija objavljena u “Britanskom časopisu za socijalnu psihologiju” istražila je psihološke posljedice laganja za osobu koja širi laži.
Studija je provedena na Univerzitetu Twente u Nizozemskoj i uključila je četiri različita eksperimenta, pružajući pet zanimljivih uvida u laganje.
Sećanje na laž budi negativne emocije
Učesnici studije trebalo je da navedu situacije u kojima su lagali ili govorili istinu, a onda su ocenjivane njihove pozitivne i negativne emocije. Ponovo je utvrđeno da oni koji su slagali imaju “pad” samopouzdanja, a “skok” negativnih emocija.
Najradije lažemo o sebi
U trećem eksperimentu, učesnici su zamoljeni da ceo dan vode dnevnik svojih laži, da zapišu šta su slagali i koji je bio njihov motiv. Čak 69,7 odsto nije slagalo tokom čitavog dana, 22,1% slagalo je vezano za sebe, a 8,2 odsto ispričalo je laž vezanu za druge ljude. Opet su rezultati pokazali da su ljudi koji su slagali imali niži nivo lepih osećanja o samim sebi.
Laganje negativno utječe na samopouzdanje
Osnovna pretpostavka studije jest da se laganje smatra nemoralnim postupkom, što izaziva negativne emocionalne reakcije poput nervoze, kajanja, neugode i nezadovoljstva.
Učesnici studije su bili suočeni s dilemama koje uključuju sebično laganje, poput laganja na razgovoru za posao, i dilemama koje se odnose na druge ljude, kao što je pitanje: “Sviđa li vam se nova haljina vaše prijateljice?” Nakon toga, trebali su reći jesu li lagali ili govorili istinu u prethodnim situacijama.
Učesnici s većim samopouzdanjem doživjeli su manje negativnih emocija u usporedbi s onima koji su lagali. U scenariju koji se odnosi na druge ljude, lagalo je 45,5 posto, dok je u “sebičnim” dilemama to bilo 41,6 posto.
Koliko često lažemo svakodnevno?
U posljednjem eksperimentu, učesnici su pet dana pratili svoje navike laganja. Rezultati su pokazali da je 22% njih lagalo svaki dan, dok 19% nije izreklo nijednu laž tokom pet dana, izvještava “Psychology Today”.
Laganje utječe na samopouzdanje određenih dana
Naravno, pogodili ste – onih dana kada smo izrekli laži. Autori studije pratili su osjećaje učesnika tokom pet dana. Kada bi netko lagao, samopouzdanje bi mu bilo niže nego dan prije. Ovo je značajan podatak jer ukazuje da ljudi koji lažu ne nužno uvijek imaju nisko samopouzdanje – to se smanjuje kada izgovaramo laži.
Zaključak studije je da laganje izaziva negativne emocije i smanjuje samopouzdanje. Čak i ako laž nije otkrivena, ne moramo se braniti ili skrivati! No, istina je uvijek najbolja opcija, kao što je potvrdila ova studija, posebno u pogledu dugoročnih osjećaja prema sebi.
Izvor: Sensa
